Osnovna škola Pavao Belas

Tema je projekta usko povezana s temom UNESCO-a povodom Međunarodnog dana materinskoga jezika. Ideja je projekta da učenici pripadnici različitih kultura zajedno obilježe Međunarodni dan materinskoga jezika 2022. na inovativan, poučan i zabavan način. Paleografski ambasadori mogu imati različite stavove o istoj temi uz diplomatski stav da razlike obogaćuju školu i lokalnu zajednicu ukoliko pripadnici većinske i manjinskih kultura razumiju i poštuju jedni druge te ako aktivno pridonose razvoju zajednice kao cjeline. Dan materinskoga jezika slavi se kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti. Učenici su slušali online predavanja i sudjelovali u radionicama koje su vodili istaknuti znanstvenici i sveučilišni profesori iz Hrvatske, B i H, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Jezik gradi mostove među ljudima, a jezična je  raznolikost snažan alat za poticanje većeg međukulturnog razumijevanja.

Ciljevi projekta bili su: njegovati materinski jezik, kulturni identitet i kulturno naslijeđe na lokalnom, regionalnom, nacionalnom te međunarodnom europskom kontekstu; upoznati i očuvati nematerijalnu kulturnu baštinu; upoznati povijesna pisma na području Hrvatske, njegove osobitosti i razvoj; razumjeti važnost

 povijesti hrvatskoga jezika, očuvati uglatu glagoljicu kao autohtono hrvatsko pismo u povijesnom i suvremenom kontekstu, epigrafiku, rukopise i spomenike; upoznati slavensku mitologiju, razvijati poduzetništvo i timski rad; razvijati moralne vrijednosti i kritičko mišljenje; razvijati ljubav prema materinskom jeziku uz uvažavanje i poštovanje svih drugih jezika. Učenici su bili podijeljeni u skupine.

U ovom su projektu učenici raznih uzrasta i država obilježili Međunarodni dana materinskoga jezika. Realizacija projekta uključivala je zajedničke aktivnosti kojima su učenici na kreativan način pristupili upoznavanju s jezicima partnera. Učenici su svoje rezultate istraživanja i aktivnosti predstavljali na različite načine koje su sami birali i dogovarali se. Bili su izuzetno motivirani novim saznanjima, upotrebom novih web-alata, suradnjom i upoznavanjem s projektnim partnerima i njihovim radom. Održane su i videokonferencije u sklopu projekta na kojima su se učenici upoznali, slušali predavanja i sudjelovali u radionicama istaknutih jezikoslovaca i znanstvenika koji se bave proučavanjem jezika. U završnoj fazi projekta učenici su su kroz igre provjeravali što su naučili jedni od drugih radeći aktivnosti koje su predložili stručnjaci.

UNESCO vjeruje da obrazovanje, temeljeno na prvom jeziku ili materinskom jeziku, mora započeti od ranih godina jer je briga i obrazovanje u ranom djetinjstvu temelj učenja. U projektu su učenici slušali predavanje jezičnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije te su projektne aktivnosti bile povezane s tim predavanjima. Predavanja za hrvatski jezik održali su dr. sc. Kristian Paskojević i dr. sc. Andrea Radošević iz Staroslavenskoga instituta u Zagrebu te doc. dr. Silvija Ćurak i doc. dr. Vera Blažević Krezić s Filozofskog fakulteta u Osijeku..

Učenici su nakon predavanja  istraživačkim radom u parovima  i grupama prikupljali podatke o najstarijim spomenicima, autohtonom pismu, podrijetlu i povijesti jezika, najznačajnijim poznatim autorima i utemeljivačima pismenosti. Predstavljali su odabrane teme koristeći različite digitalne alate. Kroz projektne aktivnosti učenici su pokazali da povijest jezika predstavlja kreativnu stranu znanosti i kreativni proces naučnog dostignuća. Znanost je djelatnost koja podrazumijeva radoznalost, a dječiju radoznalost treba njegovati i pružati informacije koje će djecu pokrenuti da i sami pronalaze nove informacije. Učenici su unaprijedili svoje digitalne kompetencije, komunikacijske i suradničke vještine, vještinu prezentiranja, razumijevanja i prihvaćanja različitosti, toleranciju, stekli nova saznanja o južnoslavenskoj jezičnoj povijesti, kulturnoj baštini, podrijetlu, sličnostima i razlikama među jezicima u različitim kulturama, razvili estetske vrijednosti, kreativnost i odgovornost.

Ivanka Tomić, prof. hrvatskoga jezika